Lov na krupnu divljač

medved
Vuk
Jelen
Srndac
Divokoza

Lov na medveda

Lokacija: Bosna i Hercegovina 

Sezona lova na medveda otvorena je od 1. oktobra do 15. maja.

Lovi se sa čeke na hranilištu.

Mrki medved je najkrupnija i najteža zver u Evropi. Iako deluje nespretno, zahvaljujući svojoj ogromnoj snazi i jakim kandžama može da se vere po stenama i drveću, da trči, pliva i da se kreće uspravno na zadnjim nogama. Svaštojed je koji generalno više jede biljnu nego životnjsku hranu, međutim ako je navikao na životinjsku hranu, može biti pravi grabljivac. Ženke su teške u proseku oko 100kg, dok su mužijaci negde u rasponu između 130kg i 300 kg. Boja dlake mu je najčešće neka od nijansi braon boje, međutim može biti i sivkasta, plavičasta ili skoro crna. Kandže na prednjim nogama duge su mu oko 5-6 cm.

Mrki medvedi žive usamljeničkim životom, izuzetno su teritorijalni, a mužijaci se približavaju ženkama isključivo u sezoni parenja.

Staništa mrkog medveda nekada su bila u čitavoj Evroaziji i Severnoj Americi, dok je danas u zapadnoj Evropi skoro istrebljen, a stabilnije populacije zadržale su se u centralnoj i istočnoj Evropi i Skandinaviji. Žive u bukovim, hrastovim i kestenovim šumama, gustišima i livadama. Minimalna površina staništa za jednog mrkog medveda je 250 km².

Kontaktirajte nas ovde za kompletnu ponudu organizacije lova na mrkog medveda.

Lov na vuka

Lokacije: Srbija, Makedonija, Bosna i Hercegovina

Sezona lova na vuka otvorena je tokom cele godine.

Lovi se sa čeke ili pogonom.

Vuk je najveći član porodice Canis, sa prosečnom težinom mužijaka od oko 40kg i ženki od oko 36,5kg. Vitki su, mišićavi i snažno građeni, sa dugim nogama koje im omogućavaju da se lakše kreću po dubokom snegu. Krzno im je gusto i lepršavo sa kratkom poddlakom i dužom zaštitnom dlakom koja je obično kombinacija sive i oker boje. Imaju velike, snažne zube koji su pogodni za drobljenje kostiju. Vukovi love u čoporu i pretežno se hrane sisarima biljojedima čija telesna masa je približna ukupnoj masi predatora u čoporu.

Društvene su životinje i žive u nuklearnoj porodici koju čini par (ženka i mužijak) sa odraslim potomstvom. Postoje i privremeno usamljeni vukovi koji su dostigli polnu zrelost, te se odvojili od primarnog čopora kako bi osnovali sopstveni.

Srž teritorije im je u proseku oko 35 km², a kako su izuzetno teritorijalni, jedan od glavnih uzroka smrti među vukovima jesu teritorijalne borbe između različitih čopora. Dnevno prelaze oko 25km i jedu oko 5kg mesa.

Vuk je jedini pripadnik roda Canis koji živi u Evroaziji i Severnoj Americi. Stanište su mu šume, močvare, grmlje, travnjaci, pašnjaci, pustinja i stenoviti vrhovi planina.

Kontaktirajte nas ovde za kompletnu ponudu organizacije lova na vuka.

Lov na divokozu

Lokacije: Srbija, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Slovačka, Austrija 

Sezona lova na muške divokoze otvorena je od 1. avgusta do 30. novembra, a na ženke od 1. avgusta do 31. decembra.

Lovi se pirsom, celodnevno.

Divokoza je vrsta papkara iz porodice šupljorožaca sa prosečnom težinom mužijaka od 30-60 kg i ženki od 25-45 kg. Krzno im je zimi sivosmeđe, a leti crvenkasto-smeđe. Rogovi su pri vrhu kukasto savijeni i kod mužijaka i kod ženki, s tim što su kod mužijaka jači i duži. Hrane se travom, grmljem, kupinama, malinama, suvom travom i solju.

Ženke žive u krdima sa mladuncima, a odrasli mužijaci žive samostalno i prilaze krdima samo u sezoni parenja.

Divokoze žive u planinskim predelima zapadne, južne i istočne Evrope, kao i u Maloj Aziji i na Kavkazu.

Kontaktirajte nas ovde za kompletnu ponudu organizacije lova na divokozu.

Lov na srndaća

Lokacija: Srbija 

Sezona lova na srndaća otvorena je od 15. maja do 15. septembra.

Lov pirsom ili sa čeke, ravničarski ili planinski, rano ujutru i kasno popodne.

Srndać je vrsta sitnijeg jelena sa prosečnom težinom od 15 kg do 35 kg i skladnim, veoma pokretnim telom. Dlaka im je zimi kestenjastosiva, a leti vuče na crvenkasto. Mužijaci imaju rogove koje koriste u borbi sa konkurentima, a odbacuju ih svake jeseni. Ova vrsta se hrani travom, biljkama, poljskim usevima, žirom i plodovima.

Mogu da žive u porodičnim, prošireno porodičnim ili nagomilanim krdima. Vođa porodičnog krda je majka srna koja vodi lanad sve do narednog poroda kada prekida vezu sa njima.

Srndaći žive na raznim terenima, od poljoprivrednih zona do šuma, a rasprostranjeni su na području Srednje Evrope i Azije.

Kontaktirajte nas ovde za kompletnu ponudu organizacije lova na srndaća.

GALERIJA

ORGANIZACIJA LOVA

Stručnjaci koji znaju na šta trebate biti spremni, gde su za niz aktivnosti  potrebni različiti nivoi znanja i opreme. Uverite se da ste pravilno pripremljeni da uživate u onome što ste naumili, uspešno i sigurno.

Bez obzira da li se ozbiljno bavite lovom ili započinjete i niste toliko sigurni u sebe, imamo najbolju opremu i savete koji su na raspolaganju.

VREME JE ZA LOV

Lov je dozvoljen u mnogim zemljama širom sveta, ali važno je znati pravila i propise pre nego što krenete  na teren. Nazovite na s da se organizujemo i  pripremimo za vaš lov.

NAJČEŠĆE VRSTE DIVLJAČI U SRBIJI

Sisari: jelen evropski, jelen lopatar, jelen belorepi, srna, divokoza, muflon, divlja svinja, medved, kuna zlatica, kuna belica, jazavac, ondatra, veverica, sivi puh, zec, lasica, vuk, divlja mačka, šakal, lisica, rakunoliki pas, tvor.

Ptice: siva čaplja, divlja guska, divlja guska lisasta, divlja guska glogovnjača, divlja patka gluvara, divlja patka kržulja, divlja patka riđoglava, jastreb kokošar, leštarka, jarebica kamenjarka, poljska jarebica, prepelica, fazan, liska crna, šumska šljuka, divlji golub grivnaš, divlji golub pećinar, divlji golub dupljaš, gugutka, grlica, sojka (kreja), gačac, siva vrana, svraka.